Tuzlak uspio u SAD-u: Kompanija Mirze Cifrića dekodira ljudski DNK za manje od 1.000 dolara

KABINET REKTORA
Tuzla, 10.11.2017. god.

 

 

 

Tuzlak Mirza Cifrić izvršni je direktor i suosnivač kompanije Vertias Genetics iz Bostona, koja radi sekvenciranje i tumačenje ljudskog genoma za cijenu manju od 1.000 dolara. Svoja iskustva iz SAD-a Mirza Cifrić danas je prezentirao studentima Medicinskog fakulteta u Tuzli, a oni su pored novih znanja dobili i priliku za usavršavanje.

 

 

 

 

 

Mirza Cifrić je u SAD-u stekao diplomu inžinjera, a potom je radio u medicinskom sektoru i tako je došao do sekvenciranja DNK i biotehnologija. Veritas Genetics je multinacionalna kompanija s predstavništvima u SAD, Evropi i Kini, koja je dva puta prepoznata od strane prestižnog MIT Technology Review magazina kao jedna od 50 Najpametnijih Kompanija u 2016. i 2017. godini.

“Možda je najbolja analogija svemu tome kompjuteri u 80-im godinama prošlog stoljeća. Naime, sekvenciranje prvog ljudskog genoma je koštalo tri milijarde dolara. Cijena dekodiranja DNK u zadnjih 15 godina pala je ispod hiljadu dolara. Tako smo početkom osamdesterih imali ogromne kompjutere, sobe i sobe hardvera. Potom se pojavio desktop kompjuter koji svi imamo i ljudi su mogli sami da programiraju i prave novi softver. To se sada dešava u genetici. Za hiljadu dolara desktop sekvencer može da analizira cijeli ljudski genom. U našoj firmi možemo analizirati 48 genoma u tri dana”, kaže Cifrić.

 Opća primjena sekvencioniranja genoma, prema njegovim riječima, promijenit će kompletnu medicinu, biologiju, industriju hrane, goriva… “Ja sam tu da pokažem da je to sve dostupno i mi imamo priliku da tu budemo lideri, da preskočimo ostale evropske zemlje. Ljudska ćelija sada se tretira kao hardver, a DNK kao softver. Jedno od objašnjenja kako ova tehnologija mijenja svijet je ono što se radi sa ćelijama. Mi sada možemo uzeti ćeliju, promijeniti joj DNK i vratiti ga natrag. To prije pet godina nije bilo moguće uraditi, ali sada je moguće. To nije više nije preskupo, niti je nemoguće raditi na tome”, navodi Cifrić. Kao jedan od primjera je naveo proizvodnju ljudskih organa u tijelu svinje. “Genetskim editovanjem možemo ugasiti imuni sistem životinje, konkretno svinje, i u njoj kreiramo ljudske organe. Prije nije bilo moguće te organe transplantirati, jer imuni sistem nije dozvoljavao, ali se sada genetskim modifikovanjem organi mogu kreirati za određenu osobu. Uz ove tehnologije nije daleko vrijeme kada ćemo ljudski vijek produžiti na 115 ili 120 godina” objašnjava Cifrić.

Dobrodošlicu na Medicinski fakultet u Tuzli Mirzi Cifriću poželila je rektorica Univerziteta u Tuzli Nermina Hadžigrahić. “Sigurna sam da ćemo ostvariti saradnju. Ne samo da naši studenti završnih godina rade naučne radove u saradnji sa kompanijom Mirze Cifrića, nego i u smislu osnivanja nekih institucija, koje će pružiti nove mogućnosti na univerzitetu”, rekla je rektorica Hadžigrahić.
 

(untz.ba / tuzlanski.ba)