OBAVIJEST

UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET

 

.
O B A V I J E S T



Rajla Kurtović javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom:



„Epski pjevač Mujo Velić“



Javna odbrana magistarskog rada obavit će se 13.01.2017. godine u 13:00 na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:


1. dr. sc. Mevlida Đuvić, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Književnost“
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
2. dr. sc. Mirsad Kunić, vanredni profesor izabran za užu naučnu oblast „Književnost“
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član,
3. dr. sc. Anisa Avdagić, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Književnost“
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli član.


Rezervni član Komisije:  dr sc. Vedad Spahić, vanredni profesor.

Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.

 



REZIME RADA


Rad se fokusira na proučavanje stila Muje Velića; na njegovu poetiku, interpretaciju njegovih pjesama u okviru usmene književnosti, ali i u okviru savremenih naučnih istraživanja. Predmet istraživanja jesu usmene epske pjesme Muje Velića, koje su pronađene u zbirkama: Serbo-Croatian Heroic Songs, Volume 14, Bihaćka Krajina: Epics from Bihać, Cazin, and Kulen Vakuf i The Millman Parry Collection of Oral Literature. Rad se nadalje bavi proučavanjem tematsko-motivskih aspekata pjesama ovoga bihaćkoga epskoga pjevača; obilježja Velićevih epskih pjesama s obzirom na osnovne karakteristike usmene književnosti, naročito s obzirom na obilježja krajiške epike; junaci koji se pojavljuju u njegovim  pjesmama, identiteti istih, njihova psihološka karakterizacija, uloga i funkcija žene u društvu. Uzimaju se u obziri i ljudske drame unutar jednoga historijskoga vremena; kultura, tradicija i običaji; pitanje kolektivnih i individualnih identiteta unutar Bosne i Hercegovine. Također, pjesme epskoga pjevača Muje Velića se nameću i kao vrijedno kulturno naslijeđe za proučavanje na polju jezika, odnosno za filološka istraživanja i proučavanja.
Za istraživanje ove teme, kao osnova za interpretaciju služe studije o usmenoj narodnoj književnosti (Buturović Đenana: Usmena epika Bošnjaka, Kunić Mirsad: Usmeno pamćenje i zaborav, Šmaus Alois: Studije o krajinskoj epici). Pored studija o usmenoj narodnoj književnosti, koje su potrebne za prikaz općih karakteristika usmene epske književnosti, u radu se primjenjuju i savremene kritičke teorije, kao što su psihoanalitička i feministička teorija.