OBAVIJEST

UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 07.04.2017. godine

 



Na osnovu člana 97. Pravilnika o organizovanju dodiplomskog, postdiplomskog studija i postupku za sticanje doktorata nauka u Javnu ustanovu Univerzitet u Tuzli, Sekretarijat Univerziteta u Tuzli



OBJAVLJUJE



Izet Halilčević, dipl.def.oligofrenolog javno će braniti magistarski rad pod nazivom

 

„Strategije čitanja i pisanja učenika s intelektualnim teškoćama“,

 

dana 14.04.2017. godine u Sali Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta sa početkom u 11.00 sati pred Komisijom u sastavu:



1. Dr. sc. Milena Nikolić, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
2. Dr. sc. Medina Vantić-Tanjić, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Intelektualne teškoće“ (ekvivalent novoj užoj naučnoj oblasti „Specijalna edukacija i rehabilitacija“),
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, mentor i član,
3. Dr. sc. Alma Dizdarević, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.

 


Za zamjenika jednog od članova Komisije imenuje se dr.sc. Amela Teskeredžić, van.prof. za užu naučnu oblast „Oštećenje vida“ (ekvivalent novoj užoj naučnoj oblasti „Specijalna edukacija i rehabilitacija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnoj odbrani je slobodan.

Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, svakim radnim danom od 8.00 do 16.00

 



REZIME RADA



Usvajanje  vještina čitanja i pisanja predstavlja temelj daljeg obrazovanja i vaspitanja, kako učenika bez intelektualnih teškoća, tako i učenika s intelektualnim teškoćama. Proces što uspješnijeg usvajanja vještina čitanja i pisanja ovisi o korištenju adekvatnih strategija čitanja i pisanja. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi koje strategije učenici s intelektualnim teškoćama najčešće koriste, i koje im najviše pomažu da što uspješnije savladaju čitanje i pisanje. Istraživanjem su obuhvaćeni učenici s intelektualnim teškoćama i njihovi vršnjaci bez intelektualnih teškoća oba spola, od drugog do devetog razreda. Za potrebe ovog istraživanja korišten je Test „Strategije čitanja“ i Strategije pisanja“ preuzet iz didaktičkog kompleta za pomoć djeci s teškoćama u učenju „Kad se male glave slože“ (Young, 2006).


Rezultati istraživanja su pokazali da učenici s intelektualnim teškoćama vrlo često ili gotovo uvijek upotrebljavaju neku od strategija čitanja, za razliku od njihove vršnjake bez intelektualnih teškoća, koji te strategije vrlo rijetko ili nikako ne upotrebljavaju. S druge strane učenici s intelektualnim teškoćama neke strategije čitanja vrlo rijetko upotrebljavaju. Razlog je u tome što učenici s intelektualnim teškoćama koriste strategije u kojima neće do izražaja doći njihovi nedostaci, odnosno one u kojima su uspješniji. Takođe, i kod strategija pisanja korištenje strategija je različito. Učenici s intelektualnim teškoćama koriste one strategije u kojima su uspješniji i koje će im što uspješnije pomoći u savladavanju procesa pisanja. Što se tiče korištenja strategija čitanja  učenika s intelektualnim teškoćama i njihovih vršnjaka bez intelektualnih teškoća s obzirom na pol, istraživanja su pokazala da i tu postoje manje i veće razlike u korištenju pojedinih strategija. Dječaci i djevojčice s intelektualnim teškoćama češće upotrebljavaju neku od strategija čitanja, u odnosu na dječake i djevojčice bez intelektualnih teškoća, i ta razlika je statistički značajna kod djevojčica, dok kod dječaka nije statistički značajna. Kod strategija pisanja učenika s intelektualnim teškoćama u odnosu na učenika bez intelektualnih teškoća s obzirom na pol, postoje značajne razlike. Djevojčice i dječaci s intelektualnim teškoćama češće koriste neku od strategija pisanja u odnosu na njihove vršnjake bez intelekutalnih teškoća.


Korištenje bilo koje od navedenih strategija kao i njihov odabir zavisi od procjene i opservacije učitelja, kao i velike savjetodavno-instrukcijske pomoći edukatora-rehabilitatora. Adekvatnim korištenjem strategija i pomoći koju dobivaju od učitelja i edukatora-rehabilitatora, učenici s intelektualnim teškoćama mogu biti vrlo uspješni u savladavanju procesa čitanja i pisanja. Strategije čitanja i pisanja je neophodno konstantno usavršavati kako bi proces usvajanja čitanja i pisanja učenika s intelektualnim teškoćama bio što uspješniji.



Ključne riječi: čitanje i pisanje, intelekutalne teškoće, strategije čitanja i pisanja