OBAVIJEST

UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
Ul. Franjevačka br. 2.
           TUZLA

 


O B A V I J E S T


Mugdin Agić, dipl. ing elektrotehnike, javno će braniti završni magistarski rad, pod naslovom:

 

Primjena dinamički vezanih biblioteka u softverskom inženjerstvu,

 

dana 25. 04  2017. godine u 09,00 sati u Multimedijalnoj sali Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:


1. Dr sc. Emir Skejić, vanr. prof.– predsjednik,
Uža naučna oblast Računarstvo i informatika
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
2. Dr sc. Nermin Sarajlić, vanr. prof. – mentor i član,   
Uža naučna oblast Računarstvo i informatika
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
3. Dr sc. Emir Mešković, doc. – član
Uža naučna oblast Računarstvo i informatika
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

 


Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta, radnim danom od 10,oo do 14,oo sati.
Pristup javnosti je slobodan.

 


REZIME RADA


Kako tržište rada postaje dinamično usljed globalizacije, mnoge kompanije su primorane na implementaciju mnogih softverskih rješenja kako bi ubrzali i optimizirali svoje poslovne procese zbog konkurentnosti na tržištu. S druge strane mnoge softverske kompanije su prepoznale taj trend i ušle u utrku na određenim prostorima u izradu i implementaciju određenih softverskih rješenja. Taj trend su slijedile i mnoge lokalne softverske kompanije u Bosni i Hercegovini, čiji rezultat (zbog rentabilnosti) je implementacija raznih aplikacija bez primjene principa softverskog inženjerstva, odnosno u manjoj mjeri su se primjenjivali dijelovi softverskog inženjerstva.
Dakle, mali značaj se pridaje primjeni softverskog inženjerstva kako u početnim fazama razvoja, tako i kroz oblikovanje, implementaciju, verifikaciju, validaciju, testiranje,  evoluciju i održavanje. Česti su slučajevi da naručioci određenog softvera uvjetuju izvođače na što bržu implementaciju kroz tendere ili neke druge procedure. Takvi slučajevi obično ne dozvoljavaju dovoljan prostor za implementaciju aplikacije na principima softverskog inženjerstva, ne omogućivši dovoljnu analizu, odabirući obično model inkrementalnog razvoja u okviru ekstremnog programiranja (eng. extreme programming), ne utvrđujući potreban koncept arhitekture aplikacije. Pogrešan odabir arhitekture aplikacije u krajnjem ishodu kroz korekcijsko održavanje, usložnjava strukturu aplikacije, do nivoa degradacije cjelokupne arhitekture. Održavanje aplikacije u ovim slučajevima prevazilazi višestruko iznose troškova izrade aplikacije. Problem je što dalje održavanje nije više isplativo, nego je potrebno poduzeti u arhitekturnom smislu radikalne mjere, što iziskuje dodatne troškove da se aplikacija strukturalno transformiše u arhitekturu koja će omogućiti dalju evoluciju i održavanje aplikacije. U protivnom kompanije su primorane mijenjati softversko rješenje i ponovo implementirati od strane druge softverske kompanije slično rješenje.
Ovaj rad je baziran na analizi strukture arhitekture postojeće poslovne aplikacije primjenom principa softverskog inženjerstva, a zatim je predložena struktura arhitekture koja omogućava jedno od rješenja arhitekturne transformacije aplikacije. Time bi se vratila aplikaciji jednostavnost, fleksibilnost, performanse, mogućnost daljeg jednostavnijeg održavanja i evolucije uz znatno manje troškove.
Predložena modularna struktura aplikacije prisutna je u svim većim sistemima, od operativnih do poznatih poslovnih aplikacija (SAP; Microsoft Dynamic NAV, Oracle, BAAN, Microsoft SQL Server, Infor, Epicor, Lawson i sl.). U odnosu na prvobitnu centralizovanu strukturu aplikacije, predložena modularna arhitektura se sastoji od niza podobjekata, gdje svaki ima određene skupove atributa koji mogu biti kreirani prema potrebnom obrascu, a mogu se koristiti i za čitanje, pisanje, izvršni i koji nisu izvršni. Svi podobjekti sadrže kod i podatke koji se mogu koristiti za više od jednog procesa u isto vrijeme, a s druge strane ostvaruje se prema utvrđenom obrascu komunikacija između objekata.
U radu su opisana poglavlja specifikacije zahtjeva, a oblikovanjem, implementacijom, verifikacijom, validacijom implementirana  je aplikacija sa modularnom arhitekturom.
Ključne riječi: dinamički vezane biblioteke, softversko inženjerstvo, arhitekturna transformacija, modularna arhitektura,  specifikacija zahtjeva, implementacija, verifikacija, validacija, održavanje, testiranje i evolucija.